Ministarstvo za obrazovanje, mlade, nauku, kulturu i sport i Pedagoški zavod Bosansko-podrinjskog kantona Goražde, u saradnji sa Balkanskom istraživačkom mrežom u Bosni i Hercegovini i Memorijalnim centrom Srebrenica, danas je organiziralo trening za nastavnike i nastavnice historije na nivou BPK Goražde o temi „Kako učiti i podučavati o ratu u BiH te upotreba Baze sudski utvrđenih činjenica rata“. Prethodno su ove edukacije održane u Brčkom, Zenici i Mostaru.
Ovom prilikom organizatori su potpisali i memorandum o saradnji kojim je izražena spremnost za unapređenje saradnje u oblasti obrazovanja, kroz razvoj i primjenu odgovornog, stručnog i pedagoški utemeljenog metodološkog pristupa poučavanju o ratnoj prošlosti.
Direktor BIRN-a BiH Denis Džidić podsjetio je da je BIRN, kao specijalizirana medijska organizacija, ispratio sva suđenja za ratne zločine u Haškom tribunalu, Sudu BiH, kao i lokalnim sudovima u BiH, ali i svijetu, te da je na osnovu sudski utvrđenih činjenica, a u saradnji sa strukom, napravljena baza po novinarsko-pravnoj metodologiji, a potom i Priručnik o metodologiji podučavanja o ratu u BiH.
„Konačno imamo faktualnu osnovu koja govori o tome šta se desilo, posebno kada se uzme činjenica da je za BiH zaista izrečen ogroman broj presuda za ratne zločine, negdje oko 1.100, a neke od njih su sistemske presude, mislim na one protiv Radovana Karadžića, Ratka Mladića, Momčila Krajišnika, koje obrađuju najveći dio BiH i pokazuju sistemski karakter zločina i progona i, naravno, genocida koji je počinjen u julu 1995. Mislim da će Priručnik doprinijeti da se na najbolji način educiraju djeca, za razliku od onoga što sada vidimo, posebno u RS-u, gdje se podučavanje o ratu, osim dezinformacija, fokusira na glorifikaciju ratnog sukoba, što mislim da je opasno u kontekstu mladih ljudi u školskoj dobi“, kazao je Džidić.
Dodao je da su partneri BIRN-u bili Memorijalni centar Srebrenica i Udruženje Zaboravljena djeca rata.
„Nudimo materijal kako da se uči u našim obrazovnim ustanovama ne samo o Srebrenici, jer meni je iznimno važno što smo ovdje i što ovo radimo u Goraždu, za koje sam vezan sa zaista mnogo neraskidivih veza. Želim da ovo radimo svuda u BiH i da i ono što se događalo u Goraždu također bude dio te historije koja će se učiti u našim školama, jer ovo je samo početak“, kazao je direktor Memorijalnog centra Srebrenica Emir Suljagić.
Organizatori treninga i potpisnici današnjeg memoranduma vjeruju da će pravilnom upotrebom Baze sudski utvrđenih činjenica te Priručnika „Kako učiti i podučavati o ratu u BiH“, kao i pripadajućeg aneksa „Srebrenica: od opsade do genocida (1992–1995) i trajnih posljedica“, nastavnici historije dobiti vještine na koji način izučavati period od 1992. do 1995. te kako na odgovarajući i prilagođen način prenijeti potrebno znanje na djecu osnovnoškolskog i srednjoškolskog uzrasta.
„U našim školama mi smo već ranije planirali izučavanje ratnih dešavanja u periodu 1992–1995. godina, međutim ovi priručnici koje će nastavnici dobiti i sama obuka će im dati smjernice i alate kako da na adekvatan način izučavaju taj period. Ono što će naši učenici izučavati zasniva se na sudski utvrđenim činjenicama međunarodnih sudova, historijskim dokazima i istini. Inicirali smo da se u te sadržaje ubaci i taj ratni period u Goraždu, pri čemu su ustupljeni relevantni materijali o odbrani grada, kada nismo bili samo žrtve već i heroji koji su pokazali otpor, snagu i hrabrost za našu nezavisnu državu BiH, koja se voli srcem, a gradi znanjem“, kazala je ministrica za obrazovanje, mlade, nauku, kulturu i sport BPK Adisa Alikadić – Herić.
Govoreći o sadržaju i metodologiji priručnika, docentica na Odsjeku za historiju Filozofskog fakulteta UNSA Melisa Folić Plasto istakla je njegovu zasnovanost na sudski utvrđenim činjenicama i obrazovnu funkciju u kulturi sjećanja.
„Priručnik je koncipiran na bazi sudski utvrđenih činjenica koje obuhvataju 17 regija i na sažet, jasan način donose pregled počinjenih zločina, uz poseban fokus na mjesto i glas žrtava. U njegovoj izradi korišteni su pisani i video materijali koje je Balkanska istraživačka mreža u Bosni i Hercegovini integrirala u bazu sudskih presuda, uključujući svjedočenja preživjelih i članova porodica ubijenih. Cilj projekta je da učenike pouči razumijevanju rata kao krajnje i neželjene posljedice neriješenih konflikata, te da dodatno naglasi značaj očuvanja mira“, kazala je Folić Plasto.
Trening u Goraždu organiziran je u sklopu Programa obilježavanja 1. marta, Dana nezavisnosti BiH, a u skladu sa Programom stručnog usavršavanja nastavnika, stručnih saradnika i odgajatelja.